Z. protiv Hrvatske

Država na koju se presuda odnosi
Hrvatska
Institucija
Evropski sud za ljudska prava
Broj predstavke
21347/21
Stepen važnosti
2
Jezik
Srpski
Datum
01.09.2022
Članovi
8
8-1
8-2
35
35-1
41
Kršenje
8
8-1
Nekršenje
nije relevantno
Ključne reči po HUDOC/UN
(Čl. 8) Pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života
(Čl. 8-1) Poštovanje porodičnog života
(Čl. 8-2) Neophodno u demokratskom društvu
(Čl. 8-2) Zaštita prava i sloboda drugih
(Čl. 35) Uslovi prihvatljivosti
(Čl. 35-1) Rok od četiri meseca (ranije rok od šest meseci)
(Čl. 41) Pravično zadovoljenje - opšte
(Čl. 41) Pravično zadovoljenje
(Čl. 41) Nematerijalna šteta
Tematske ključne reči
međunarodna otmica dece
poštovanje porodičnog života
VS deskriptori
1.8 Član 8. - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, doma i prepiske
1.8.2 Mešanje javnih vlasti
1.8.2.3 Neophodno u demokratskom društvu
1.8.4 Porodični život
Zbirke
Sudska praksa
Presuda ESLJP
Veće
Sažetak
Podnosilac predstavke i njegova vanbračna partnerka, državljani Republike Hrvatske, roditelji su četvoro dece rođenih u Hrvatskoj. Oni su svoju vezu okončali 2018. godine, kada je otac decu, uz majčinu saglasnost odveo u Nemačku, gde je o njima brinuo samostalno, i gde su deca imala urednu prijavu boravišta.

Sredinom 2019. godine, majka je opozvala saglasnost i dovela ih je u Hrvatsku. Dogovor je bio da se deca vrate u Nemačku nakon raspusta, međutim, majka je odbila da ih vrati. Otac je pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenuo postupak za povratak dece u Nemačku, tvrdeći da je majka nezakonito zadržala decu u Hrvatskoj. Pozvao na Hašku konvenciju o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice dece, kao i na Uredbu EZ br. 2201/2003 o nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim predmetima i u postupcima o roditeljskoj odgovornosti (Uredba Bruxelles II bis).

Sud je odbio njegov zahtev za povratak dece utvrdivši da su u vreme podnošenja zahteva deca imala prijavljeno boravište u Njemačkoj, zbog čega je za ocenu da li je njihovo zadržavanje u Hrvatskoj predstavljalo povredu roditeljskih prava podnosioca merodavno nemačko pravo.
Budući da je nemačkim Građanskim zakonikom bilo propisano da majka dece rođene van braka samostalno vrši roditeljsku dužnost, osim u posebnim uslovima koji ovde nisu bili uspunjeni, Sud je zaključio da majčino zadržavanje dece u Hrvatskoj nije bilo u suprotnosti sa Haškom konvencijom. Protiv ove odluke, podnosilac je izjavio žalbu. Županijski sud u Zagrebu odbio je žalbu i potvrdio prvostepenu odluku. Podnosilac je podneo ustavnu tužbu, kou je Ustavni sud 2021. odbio.

U predstavci ESLJP podnosilac je naveo da su hrvatski sudovi povredili njegovo pravo na poštovanje porodičnog života iz člana 8. Konvencije.

ESLJP je utvrdio da razlozi koje su hrvatski sudovi naveli kako bi opravdali mešanje u pravo podnosioca na poštovanje njegovog porodičnog života nisu bili relevantni i dovoljni, čime je prekršen procesni aspekt člana 8 Konvencije. Međutim, iako je utvrdio povredu prava na poštovanje porodičnog života podnosioca, ESLJP je istakao da se presuda u ovom predmetu ne može tumačiti na način da se od Hrvatske zahteva da decu podnositelja vrati u Nemačku.